S iznadprosječnom kvalitetom kreditnog rejtinga šaljemo odličnu poruku hrvatskim građanima i gospodarstvu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo povećanim kreditnim rejtingom agencije Fitch na 'A-', uz stabilne izglede, kazavši kako je ovo povijesno visoka razina "Ovo je rezultat odgovornog upravljanja javnim financijama, gospodarskog rasta, rasta plaća i mirovina te reformi koje smo poduzeli kao i ubrzane apsorpcije europskih sredstava i dublje integracije u europodručje", poručio je.

Premijer je kazao kako je ovo vrlo snažna poruka za sve aktivnosti koje je Vlada poduzela kako bi poboljšala život građana i standard. "Na početku mandata bili smo na 62 posto prosječne razvijenosti EU-a, sada smo na 76 posto, a do kraja godine bit ćemo na 78 posto, što je 16 postotnih bodova više u odnosu na 2016. godinu'', istaknuo je. Sličan rejting kao i Hrvatska imaju Portugal, Španjolska, Latvija, Poljska i Slovačka a niži rejting imaju Italija, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Grčka dok je Hrvatska i dalje zemlja koja najbrže podiže svoj kreditni rejting. "Ono što je jako interesantno u izvješću da se naglašava političku stabilnost, kontinuitet, te spominju činjenicu da smo treći put dobili povjerenje građana na izborima za Hrvatski sabor, čime se potvrdila predanost reformskom zamahu. Naglašavaju posebno smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u. Mi planiramo da se udio javnoga duga u BDP-u na kraju 2024. godine smanji ispod 60%, čime se ispunjava još jedan od kriterija iz Maastrichta", nastavio je premijer. Naglasio je da smo sada, s ovom iznadprosječnom kvalitetom kreditnog rejtinga, u poziciji da pošaljemo odličnu poruku hrvatskim građanima i gospodarstvu. "Što država ima bolju ekonomsku i političku reputaciju, a rejting je ocjena naše reputacije, zahvaljujući postignućima koja kontinuirano ostvarujemo u proteklih 8 godina, to su uvjeti za zaduženje i refinanciranje obveza države povoljniji", ocijenio je Plenković. Dodao je da se situacija s državom prelijeva i na rejting jedinica lokalne i područne samouprave te na povoljnije kamatne stope u hrvatskim bankama koje se mogu povoljnije zaduživati, a u konačnici se prelijeva i na povoljnije kreditne stope naših građana. "Nakon četiri mjeseca mandata nove Vlade ispunili smo naše izborno obećanje, a to je da ćemo Hrvatsku dovesti u mandatu na A razinu kreditnog rejtinga'', zaključio je Plenković.
Primorac: Ovo je za sve nas velika potvrda Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac kazao je kako rejting agencije ocjenjuju sposobnost za uredno servisiranje dugova, uredno poslovanje i kvalitetno upravljanje javnim financijama i ovo je za sve nas velika potvrda. Podsjetio je na veliki iskorak koji smo ostvarili stabiliziravši naše javne financije nakon izazovne 2020. godine, kada je javni dug je bio na razinama od oko 86 posto BDP-a. "Mi smo u četiri godine uspjeli smanjiti razinu udjela javnoga duga u BDP-u za 25 postotnih bodova BDP-a, što je doista impresivno", poručio je. Dodao je da smo, osim toga, uspjeli osnažiti ekonomiju. Stope gospodarskog rasta su, primjerice, od 2021. do 2023. godine bile u prosjeku veće od 7,5 posto i one su bile kontinuirano dvostruko veće od prosjeka Europske unije i prosjeka eurozone, kazao je Primorac. Istaknuo je da taj pridonosi rastu i stabilnosti naše ekonomije, a to prepoznaju i ulagači i kreditne agencije Ministar je naglasio da investitori, međunarodni ulagači, kada donose svoje odluke o ulaganju, gledaju kvalitetu države, a ona se očituje u stabilnosti i načinu upravljanja javnim financijama i ostalih ekonomskih politika.
Osnova za daljnje jačanje produktivnosti i zaposlenosti te standarda građana "Ovo će imati dugoročne posljedice na naš gospodarski rast, ovo je potvrda dobroga smjera naše ekonomske politike", ocijenio je Primorac, dodavši da će nas ovaj kreditni rejting staviti na gospodarsku mapu stranih ulagača i svih onih koji planiraju poslovati u Hrvatskoj, upozorivši da nam to ne daje za pravo da se spava na lovorikama, nego daje dobru osnovu da dalje jačamo produktivnost, zaposlenost i standardu građana. Odgovarajući na novinarsko pitanje, Primorac je naglasio da ga, osim primitaka iz zajedničke blagajne EU, više vesele reformski procesi koje poduzimamo kako bismo ostvarili određene indikatore koje je potrebno ostvariti za unaprjeđenje strukture hrvatskog gospodarstva. Komentirajući najavljenu poreznu reformu, ministar je istaknuo da smo godinama po visini plaća, mirovina i ostalih primitaka zaostajali za prosjekom EU te ga, u tom smislu, veseli da se povećanjem osobnog dohotka utječe na povećanje životnog standarda građana, koji se zatim prelijeva i na potrošnju. Naglasio je da će najavljena porezna reforma sve više prebacivati porezno opterećenja s rada na imovinu. "Činjenica je da, ukoliko se pravednije raspredi porezni teret , to jača i životni standard građana i omogućava veći potencijal potrošnje onih građana koji imaju najmanje", poručio je. Poreznu reformu komentirao je i predsjednik Vlade Plenković, naglasivši da će usuglašeni prijedlozi šest zakona koji će ići u javno savjetovanje, biti predstavljeni partnerima na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. U pogledu poreza na dohodak, slijedi novo rasterećenje za građane: Općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza na dohodak, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Grad Zagreb 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto. Na taj način ćemo direktno utjecati na to da baš svi dobiju veću plaću, poručio je Plenković. Naime, Grad Zagreb trenutno nižu stopu poreza na dohodak može utvrđivati u rasponu od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto. Općine, pak, nižu stopu mogu odrediti u rasponu od 15 do 22 posto, a višu od 25 do 33 posto. Za gradove do 30 tisuća stanovnika, raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu te 25 i 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika raspon je od 15 do 23 odnosno od 25 do 34,5 posto.
U odnosu na 2016. oko 307 tisuća više zaposlenih Plenković je istaknuo da je u odnosu na 2016. trenutno oko 307 tisuća više zaposlenih, a s obzirom da za to primaju i plaću povećava se i volumen prikupljenih prihoda od poreza na dohodak. Zaposlenost je rasla i u ovoj godini u odnosu na prošlu, pa su iz Vlade procijenili da se trenutno važeći rasponi stopa poreza na dohodak mogu još dodatno smanjiti, istaknuo je . "U političkom smislu, što je deklarirano i u programu Vlade, cilj je prebacivati akcent s oporezivanja rada na imovinu. I s te strane, ova porezna reforma, kao i svi porezni krugovi do sada, kao ključna načela ima pravednost i solidarnost", poručio je Plenković. Lanjskom je poreznom reformom, podsjetio je, ukinut prirez, a jedinice lokalne i područne samouprave, u okviru određenih raspona, mogle su same određivati koliko će iznositi niža i viša stopa poreza na dohodak. Mnogi su gradovi donijeli odluke da, u okviru raspona, spuste stope poreza na dohodak, no mnogi i nisu. "Imali smo čak politički motiviranu akciju nekih oporbenih stranaka koji su optuživali vladu HDZ-a koja je zločesta, perfidna i da želi uzeti novac lokalnim sredinama gdje je oporba na vlasti", podsjetio je Plenković. No kazao je da je cijela ta priča "zamrla" kada je u medijima objavljena tablica ukupnog porasta prihoda od poreza na dohodak za pojedine lokalne sredine.
Priuštivo stanovanje je i demografska mjera Kada je riječ o porezu na nekretnine, predsjednik Vlade je rekao da on postoji već 31 godinu, samo se drugačije zove, porez na kuće za odmor. Lani je gornji limit raspona poreza koji lokalne jedinice mogu zaračunati po kvadratu "kuće za odmor" podignut s 2,5 na pet eura, a prema prijedlogu poreznih izmjena, sad će se podići na maksimalnih osam eura, dok donji limit ostaje na 0,6 eura. Plenković je napomenuo da će biti ostavljena i mogućnost lokalnim jedinicama da procijene u nekom pojedinom slučaju, ukoliko bi plaćanje poreza na nekretnine nekome predstavljalo takvu vrstu izdatka koju on po nekim socijalnim kriterijima ne bi mogao platiti, onda će se donositi individualne odluke o eventualnom oslobađanju. Ponovio je da se neće oporezivati kuća ili stan u kojima netko živi ili koje su u trajnom najmu. Istaknuo je i da je, zbog visokih cijena kvadrata i najma, cilj ovih izmjena priuštivije stanovanje za mlade obitelji.
Pisane vijesti | Andrej Plenković

Public link

Please use the above public link if you want to share this noodl on another website.